Vaskrs je najveći hrišćanski praznik, dan Hristovog vaskrsnuća, a u hrišćanskom svetu se mnogi običaji vezuju upravo za ovaj dan. Vuk Karadžić, u svom “Rječniku”, kao glavni naziv ovog praznika navodi Vaskrsenije, ali pominje i druge nazive – Vaskrsenje, Uskrs, Vazam, Veligdan.
Farbanje vaskršnjih jaja jedan je od najlepših i najradosnijih srpskih običaja. Vredna domaćica, po ustaljenoj tradiciji, jaja farba na Veliki petak. Prvo obojeno jaje čuva se do idućeg Vaskrsa i to je tzv. “čuvarkuća”.
Simbolika farbanje jaja vrši se u spomen na događaj kada je sveta Marija Magdalena Mironosica putovala u Rim da propoveda Jevanđelje i posetila cara Tiberija. Tada mu je, u znak pažnje, kao novogodišnji poklon, predala crveno jaje i pozdravila ga rečima: “Hristos Vaskrse”. Crvena boja simboliše Spasiteljevu, nevino prolivenu krv na Golgoti, ali je crvena boja istovremeno i boja vaskrsenja.
Činija sa ofarbanim jajima obično stoji na stolu. Domaćin prvi uzima jedno jaje, a za njim svi ukućani. Tad počinje veselje, ali i takmičenje. To predstavlja veliku radost za decu. Na Vaskrs se prvo jede kuvano vaskršnje jaje, a tek onda ostalo. Tog dana, ako gost dođe u kuću, prvo mu se poklanja farbano jaje.
Za Uskrs valja ustati rano ujutru, a ne otići na spavanje pre ponoći. Ukoliko bi se otišlo na spavanje pre ponoći, to bi značilo da će do narednog Uskrsa osoba da bude pospana i nesklona poslu. Ujutru se umiva vodom u koju je potopljen dren, zdravac, bosiljak i crveno vaskršnje jaje. Decu je dobro dotaći crvenim jajetom – da budu crvena i zdrava tokom godine.
Za Vaskrs se mese posebni hlebovi. U istočnoj Srbiji i nekim delovima Vojvodine peku se lepinje sa umetnutim celim jajetom (kovržanjak), koje se međusobno razmenjuju sa prijateljima;
Na dan Vaskrsa, jaja i slatkiši se kriju po dvorištu i kući, a deca traže skrivene darove. Drugog dana Vaskrsa, koji se zove Pobusani ponedeljak, ide se na groblje i na grobove bližnjih se stavlja po jedno crveno jaje.
Kada svane dan Vaskrsenja Hristovog, sa svih tornjeva pravoslavnih hramova, dugo zvone sva zvona i javljaju dolazak velikog praznika. Domaćin sa svojom čeljadi odlazi u crkvu na svetu vaskršnju službu. Posle službe, narod se međusobno pozdravlja rečima: “Hristos Vaskrse!” i “Vaistinu Vaskrse!” Taj pozdrav traje sve do Spasovdana.
Nekada se vodilo računa da, pored farbanih jaja, svako dete u kući dobije poklon od uskršnjeg zeke. U nekim delovima sveta se ovaj običaj održao i do danas. Poklončići se uglavnom skrivaju u dvorištu ili bašti, a deca imaju zadatak da ih pronađu. Kako bi darivanje najmlađima donelo pravu radost, potrudite se da im kupite nešto čemu će se iskreno obradovati.