Berbom voća krunišemo sav trud i rad koji smo uložili tokom godine, što ne znači da se posao tu završava, jer nakon berbe treba obaviti jednako značajne poslove, kako bi voćnjak ili vinograd bili spremni za narednu godinu.
Naglo zahlađenje i pad temperature, dok se još kreću sokovi kroz stablo, mogu delovati nepovoljno na voćke. Pucanje kore i izmrzavanje stabla je ono što moramo izbeći. Voćke se posle berbe (a pre mraza) mogu prskati rastvorom UREE koncentracije 5%. Na taj način će se pospešiti i opadanje listova, čime se rešavamo i određenih insekata i bolesti prisutnih na listovima. Uz to, smanjiće se kretanje sokova kroz stablo. Voćka postaje otpornija prema niskim temperaturama i ulazi u period zimskog mirovanja. Iskusni voćari kreče debla rastvorom kreča i kuhinjske soli, jer to takođe povećava otpornost na pucanje kore usled niskih temperatura.
Nakon opadanja lišća i sanacijske rezidbe, preporučuje se prskanje bakarnim preparatima i mineralnim uljem. Cilj je da se eliminišu štetne prezimljujuće forme insekata, kao i gljivična oboljenja. Prskanje bakarnim preparatima se izvodi kao jesenje prskanje pre mraza ili kao zimsko prskanje nakon mraza. Temperatura vazduha prilikom tretiranja preparatima na bazi bakra treba da bude bar 5 stepeni, a vreme lepo, bez kiše i vetra. Već u jesen, kada sa stabla opadne 2/3 lisne mase, može se raditi jesenje prskanje.
Radovi nakon berbe podrazumevaju zaštitu vinove loze od niskih temperatura, jesenju duboku obradu zemljišta, đubrenje, rezidbu i plavo prskanje.
Zaštita vinove loze od promrzavanja sprovodi se zagrtanjem čokota, koje je posebno važno kod mladih loza, ali i kod starijih, naročito ukoliko temperatura tokom zimskog perioda prelazi -15 stepeni. Plavo prskanje bakarnim preparatima se vrši u jesen ili zimu, kad temperatura vazduha i vremenski uslovi to dozvole.
Kao tretman za zaštitu od niskih temperatura, može se sprovesti i takozvano „zagrtanje“. Zbog zaštite od glodara, mlada stabla se obavijaju najlonom. Kada su listovi opali, prelazi se na sanaciju voćke. Uklanjaju se polomljene, suve, oštećene i bolesne grane. Ove grane su višak, a mogu biti i štetne, jer se na njima grupišu gljivice i insekti, koje ćemo rezidbom odbaciti.