Najpoznatiji predstavnici citrusa ili agruma su limun, narandža, grejp i mandarina, no postoje i brojne druge vrste ovog voća, koje nudi mnoštvo zdravstvenih pogodnosti za ljudski organizam - od zaštite imuniteta pa do antikancerogenih svojstava.
Agrumi vode poreklo iz Kine i Južne Azije, gde su oduvek bili cenjeni zbog svog ukusa i lekovitih svojstava. Citrusi se prvi put pominju u kineskoj medicinskoj knjizi „Pen Ts’ao” iz 2800. godine pre nove ere, gde se o njima govori kao izvoru mnogih hranljivih materija…
Citrusno voće sadrži brojne nutrijente, uključujući i vitamin B, kalijum, fosfor, magnezijum i bakar. Takođe, citrusi su bogati biljnim jedinjenjima koja imaju protivupalno i antioksidativno delovanje.
Agrumi su najšire poznati po svom visokom sadržaju vitamina C, koji je važan za imunitet, a ima udela i u proizvodnji belih krvnih zrnaca, važnih za zaštitu tela od infekcija. Vitamin C takođe pomaže u proizvodnji kolagena, što je važno za zdravlje kože, zuba, kostiju i mišića. Limun i limeta su naročito poznati po svojim alkalizirajućim svojstvima, što znači da mogu pomoći u održavanju pH ravnoteže u telu, samim tim - i u sprečavanju određenih bolesti.
Naučnici tvrde da citrusi sadrže jedinjenja koja mogu sprečiti i razvoj neurodegenerativnih poremećaja, poput Parkinsove i Alchajmerove bolesti. Naime, flavonoidi koji se nalaze u agrumima imaju protivupalno dejstvo, te tako štite naš nervni sistem od propadanja. Uz to, pokazalo se da neke vrste flavonoida štite moždane ćelije i poboljšavaju funkciju mozga.
Ukoliko se borite sa viškom kilograma, svakako bi trebalo da uključite citrusno voće u svoju ishranu. Ono je bogato vlaknima i vodom, te će vas lako zasititi, a sadrži izuzetno malo kalorija. Uz to, neki citrusi podstiču i prirodnu detoksikaciju organizma.
U kulinarstvu se citrusno voće koristi za dodavanje ukusa jelima i pićima. Limun je vrlo popularan začin zbog svoje sveže i kiselkaste arome. Njegov sok se često koristi za mariniranje mesa i ribe, a kora se može koristiti za začinjavanje jela. Limun je prilično zastupljen kao začin u mediteranskoj i azijskoj kuhinji. U italijanskoj kuhinji se koristi za pripremanje rižota, dok se u grčkoj kuhinji prvenstveno koristi za mariniranje. U azijskoj kuhinji se koristi za pripremanje različitih jela od mesa i ribe, kao i za začinjavanje zelenih salata i sosova. Limun se takođe koristi u proizvodnji alkoholnih pića i čest je sastojak salata, sosova i dezerata.